Kako vlakna rade: Što zadržava svjetlost u vlaknima?
Ostavite poruku
Danas je optičko povezivanje velike brzine revolucioniralo način na koji živimo, radimo i komuniciramo. Rastuća globalna potražnja za propusnošću i pouzdanošću sustava potiče kontinuirano usvajanje tehnologija hiperrazmjera, s skalabilnim mrežama s vlaknima koja omogućavaju besprijekoran protok podataka u vrijeme najveće potražnje. Prije nego što uđemo u načela optičkih vlakana, pogledajmo ukratko prednosti prijelaza s tradicionalne infrastrukture temeljene na bakru na modernu tehnologiju optičkih vlakana. U usporedbi s brzinom prijenosa podataka tradicionalnih bakrenih kabela, optički kablovi mogu pružiti veću brzinu prijenosa. Naravno, to su sve prednosti optičkih vlakana. Za razliku od tradicionalnih bakrenih kablova, vlakna prenose podatke u obliku svjetlosti, a ne električne energije, smanjujući probleme s toplinom u čvrsto ožičenim cijevima i mrežama visoke gustoće. Osim toga, jedno vlakno može prenijeti signal više od 100 kilometara, dok se slabljenje signala u bakrenom kabelu događa na oko 100 metara. Nema sumnje da je optička tehnologija okosnica budućeg svijeta velikih brzina, niske latencije i hiperpovezanosti. Kako bismo objasnili kako funkcioniraju optička vlakna i odredili što zadržava svjetlost u optičkim vlaknima, ovaj će članak dati kratak pregled temeljnih značajki tehnologije optičkih vlakana, spajajući relevantne čimbenike, procese i znanstvene principe koji podupiru komplementarne tehnologije koje pokreću budući izgledi povezivanja optičkim vlaknima.

Optički kabel: Građa i sastav
Kabel od optičkih vlakana sastoji se od tri ključne komponente. Jedna je jezgra koja nosi svjetlost, nakon koje slijedi obloga i konačno zaštitni vanjski premaz (također poznat kao omotač). Svaka komponenta (ili cilindrični sloj) optičkog kabela ima specifičnu svrhu u učinkovitom širenju podataka kao optičkog signala. Razumijevanje pojmova kao što su lom, indeks loma i potpuni unutarnji odraz pomaže u razumijevanju funkcije i upotrebe materijala koji se koriste u optičkim vlaknima.

Struktura optičkog kabela: optički signal jezgre prolazi kroz jezgru. Jezgra se sastoji od visoko pročišćenog silicijevog dioksida (SiO2) i vrlo male količine "dopanta" kao što je germanij, koji se dodaju kako bi se prilagodio indeks loma za optimalan prijenos svjetlosti. Jezgre različitih promjera mogu se koristiti za različite svrhe. Na primjer, relativno uzak promjer jednomodnog vlakna (obično oko 8-10 mikrona) ograničava prijenos na jedan, fokusirani put, pomažući u održavanju vjernosti signala na velikim udaljenostima. Alternativno, višemodna vlakna koja prenose različite optičke signale na kratke udaljenosti (npr. unutar zgrada ili na kampusu) zahtijevaju promjer od 50+ mikrona.
Bez obzira radi li se o jednomodnom ili višemodnom, visoki indeks loma jezgre u odnosu na omotač čimbenik je u postizanju potpune unutarnje refleksije. Obloga Obloga okružuje jezgru. Dvostruko i trostruko presvučena vlakna služe specijaliziranim aplikacijama velike snage, kao što su industrijski laserski sustavi, dok jednostruko presvučeni vlaknasti kabeli služe svakodnevnim aplikacijama kao što su telekomunikacije i podatkovne mreže. Glavna svrha obloge je ograničiti svjetlost na jezgru. To se postiže pružanjem nižeg indeksa loma kako bi se postigla potpuna unutarnja refleksija. Vanjski sloj (ili omotač) ne stupa u izravnu interakciju sa svjetlom koje prolazi kroz jezgru.
Umjesto toga, vanjski sloj pruža mehaničku čvrstoću i fizičku zaštitu od čimbenika okoline koji bi mogli smanjiti indeks loma materijala unutar vlakna. To uključuje uzimanje vode povezano s vremenskim prilikama i ekstremne temperature, kao i povlačenje, savijanje i uvijanje tijekom postavljanja i pomicanja. Na taj način robusni omotač kabela pomaže osigurati učinkovit i pouzdan prijenos svjetlosti. Da bismo bolje razumjeli kako svjetlost ostaje u vlaknu, moramo početi povezivati ključne koncepte potpune unutarnje refleksije, kritičnog kuta i indeksa loma.
Što je refrakcija? Refrakcija opisuje promjenu smjera svjetlosti dok ona prolazi kroz medij različite gustoće. Na primjer, razmislite o tome da svjetiljkom posvijetlite veliku staklenu zdjelu napunjenu vodom. Budući da se svjetlost iznad vodene linije promatra kroz zrak relativno manje gustoće u usporedbi sa svjetlošću koja pada na gušću vodu ispod, čini se da se kut putanje svjetlosti mijenja na ulaznoj točki. Kada svjetlost prolazi kroz medij različite gustoće, promjena smjera svjetlosti naziva se lom (vidi Snellov zakon u nastavku). Što je indeks loma? Nastavljajući s primjerom usmjeravanja svjetiljke u vodu, mogli bismo postaviti pitanja poput: "Lomi li se svjetlost uvijek pod istim kutom?" Odgovor je ne. Svjetlost se lomi pod kutom koji se može izračunati prema indeksu loma. Poznavanjem, na primjer, indeksa loma vode i zraka, optički parametri koji određuju kut loma mogu se unijeti u jednadžbu koja pokazuje točan kut očekivanog loma na sobnoj temperaturi (u nekim slučajevima, ekstremne temperature utječu na gustoću medija) moraju se uzeti u obzir).
Kako se indeks loma odnosi na jezgru i omotač?
Svjetlost koja se kreće iz gušćeg medija u manje gusti odstupat će od "normale" (to jest, zamišljene linije okomite na sučelje između dva medija na točki ulaska). Vraćajući se na primjer svjetiljke, mogli bismo razmotriti umakanje svjetiljke u vodu tako da svjetlost sada mora putovati od gušće vode do manje gustoće zraka, oponašajući ono što se događa kada svjetlost putuje kroz jezgru i u omotač. Usmjeravanje snopa Kut svjetiljke iznad "kritičnog kuta" će reflektirati svjetlost u vodu. Slično, kut svjetlosti koja prolazi kroz jezgru mora premašiti kritični kut, a obloga mora imati niži indeks loma od jezgre.

Kritični kut i potpuna unutarnja refleksija Svjetlost će doživjeti potpunu unutarnju refleksiju kada se širi od gušćeg medija do manje gustoće pod kutom iznad kritičnog kuta. Ovdje se svjetlost reflektira u gušći primarni medij i ne ulazi u manje gusti sekundarni medij. Razumijevanje principa refrakcije, indeksa refrakcije, kritičnog kuta i potpune unutarnje refleksije omogućuje inženjerima da odaberu materijale jezgre i obloge za optimalnu izvedbu vlakana.







